Primjeri ugovora
UGOVOR O AUTORSKOM HONORARU ILI DJELU
PRIMJER UGOVORA O AUTORSKOM HONORARU
Osim ugovora o radu i ugovora o djelu, dohodak se može ostvarivati i temeljem autorskopravnog ugovora ili ugovora o autorskom djelu kako se često naziva u praksi, a on je uređen Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (“Narodne novine” br. 167/03., 79/07., 125/11., 80/11., 141/13., 127/14., 62/17., 96/18.; dalje u tekstu: Zakon). Člankom 5. Zakona definiran je pojam autorskog djela kao originalne intelektualne tvorevine iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Dakle, autorsko djelo izvorna je intelektualna tvorevina koju je ostvario autor, a karakteriziraju ga originalnost, kreativnost i subjektivnost. Djelo se smatra subjektivno originalnim (izvornim) ako autor ne oponaša drugo njemu poznato djelo.
U Zakonu se kao autorska djela osobito navode:
– jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),
– glazbena djela, s riječima ili bez riječi,
– dramska i dramsko-glazbena djela,
– koreografska i pantomimska djela,
– djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti,
– djela arhitekture,
– djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,
– fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,
– audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju),
– kartografska djela,
– prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
Predmet autorskog prava može biti svako autorsko djelo osim onoga koje to ne može biti po svojoj naravi kao i ono za koje je odredbama Zakona određeno da ne može biti predmetom autorskog prava. U članku 8. stavak 2. Zakona negativnom je definicijom određeno što se ne smatra predmetom autorskog prava:
1. otkrića, službeni tekstovi iz područja zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvješća, zapisnici, sudske odluke i sl.) i druga službena djela, kao i njihove zbirke, koja su objavljena radi službenog informiranja javnosti,
2. dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter običnih medijskih informacija.
Autor djela je fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela. Autorsko pravo sadržava moralna prava autora, imovinska prava autora i druga prava autora. Autorskim pravom štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora), imovinski interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (imovinska prava autora) i ostali interesi autora u pogledu njegovoga autorskog djela (druga prava autora).
Što se tiče sadržaja ugovora o autorskom djelu, člankom 52. Zakona propisano je da ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku te da mora sadržavati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela (korisnik). Ugovor o autorskom djelu može biti sklopljen i glede autorskog djela koje još nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela.
Ugovorne strane ugovora o autorskom djelu su autor, ili drugi nositelj autorskog prava s jedne strane i korisnik djela s druge strane. Predmet autorskopravnog ugovora je prijenos određenog autorskog imovinskog prava u cijelosti, ili djelomice, uz naknadu, ili bez naknade, kao isključivo, ili neisključivo pravo, prostorno ograničeno, ili neograničeno. Prenošenjem prava na korisnika, autor, ili drugi nositelj autorskog prava, jamči da pravo koje prenosi korisniku pripada njemu i nije ograničeno u korist trećeg. Sukladno članku 55. Zakona, na sva pitanja u vezi s ugovorima o autorskom djelu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe ZOO-a.
Na autorske honorare potrebno je obračunati sljedeće doprinose:
- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti:
– za umirovljenike i druge osiguranike samo I. stupa – po stopi od 10% ili
– za ostale osiguranike obveznike II. stupa – po stopi od 7,5%;
- doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) – po stopi od 2,5%;
- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje – po stopi od 7,5%.
Za razliku od obračuna plaće, doprinosi na autorske honorare se obračunavaju po duplo nižim stopama. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 20%.
UGOVOR O DJELU
Ugovor o djelu je ugovor građanskog, obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje u tekstu: ZOO). Člankom 590. ZOO-a ugovor o djelu definiran je kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. U tom smislu bitni sastojci ugovora o djelu su djelo i naknada, a subjekti ugovora su naručitelj i izvođač posla.
Temeljno obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača, što znači da izvođač radi za svoj račun i na svoj rizik te u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi. Osim ako se na to nije obvezao ili to ne proizlazi iz svrhe ugovora, izvođač čak nije dužan ni sam izvesti djelo. Međutim, izvođač odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi osobno. Dakle, odgovara za rad suradnika kao da ga je sam izvršio. Naručitelju pripada pravo nadzora i davanje uputa, ali samo kad to odgovara naravi posla.
Objekt obveze izvođača je rezultat rada (npr. izrada određenog komada namještaja, a ne sam proces izrade). Takav odnos je kratkotrajan i karakterizira ga samostalnost izvođača radova. Izvođač je obvezan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke, u ugovorenom ili razumnom roku. Nakon izvršena posla dužan je predati rezultat rada, osim ako je propao iz uzroka za koji on ne odgovara. Naručitelj je dužan primiti djelo, pregledati ga i o nedostatcima obavijestiti izvođača, a za skrivene nedostatke izvođač odgovara ako se pojave u roku od dvije godine od primitka djela. Dužnost je naručitelja da nakon pregleda i odobrenja djela isplatiti ugovorenu ili na drugi način određenu naknadu.
Za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da obavlja poslove koji imaju obilježja ugovora o djelu.
Od 1. siječnja 2003. uvedena je obveza plaćanja doprinosa i na primitke po osnovi ugovora o djelu i drugih primitaka koji ne spadaju u radni odnos. Na primitke po osnovi ugovora o djelu plaća se:
- doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10% (I. stup 7,5 % i II. stup 2,5 %),
- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%,
- porez na dohodak po stopi od 20% i prirez.
U nastavku sumarno navodimo temeljna obilježja ugovora o djelu:
– kao ugovor građanskog prava, ugovor o djelu reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima, a sklapaju ga naručitelj i izvođač,
– izvođač radi samostalno i neovisno o naručitelju djela,
– izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji te posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi,
– izvođač posao obavlja osobno, ali ga može povjeriti i trećim osobama,
– za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaju djela,
– na primitke po osnovi ugovora o djelu plaćaju se doprinosi, porez i prirez po prethodno navedenim stopama.